10 bizarnih sastojaka obrađene hrane (II dio)

10 bizarnih sastojaka obrađene hrane (II dio)

Prerađene namirnice obično sadrže sastojke čije nazive je često teško i izgovoriti. Međutim, znamo li koja je njihova svrha, čemu ti sastojci služe, i odakle dolaze?

U našem prethodnom članku smo obradili pet, a danas donosimo ostalih pet sastojaka koje svakodnevno jedemo u prerađenoj hrani, a da nismo ni svjesni njihovog porijekla. 

6. Natrijum nitrat

Natrijev nitrat se obično koristi za oksidiranje vatrometa. Također se nalazi u proizvodima kao što su svinjski vrat (špek), hrenovke  i u nekim drugim vrstama pakovanog mesa. Koristi se za sprječavanje rasta bakterija koje mogu uzrokovati smrtonosni botulizam kod ljudi. Loša stvar je ta da se ovaj mesni konzervans povezuje sa kancerogenim oboljenjima. Ovo je razlog za nedavni trend naljepnica sa oznakom "bez nitrata" u sadržaju  nekih mesnih proizvoda. Međutim, ovaj aditiv je još uvijek u upotrebi.

7. Fosforna kiselina

Ovaj jeftini zakiseljivač daje pićima kao što su dijetalna kola, te većina ostalih sokova na bazi sode, onaj kiseli pikantni okus. Također se koristi da bi se napravile gorive ćelije, a veoma je moćno sredstvo za ukljanjanje hrđe sa metala. Istraživanja su pokazala da ova tvar može nagrizati gustoću kalcija u kostima i oštetiti funkciju bubrega.

8. Azodikarbonamid

Ovaj, za izgovor težak, sastojak obično se koristi za izbjeljivanje brašna za bijeli kruh i peciva u fast-food proizvodima. Također se koristi za proizvodnju stiropora i mnogih drugih pjenastih plastika.

9. Amonijev sulfat

Još jedan aditiv iz komercijalnog kruha, amonijev sulfat, omogućava nitrogenu da aktivira kvasac. Postoje i drugi načini za aktiviranje kvasca, ali ova metoda je jeftina i brza, te čini teksturu kruha  ujednačenom. Amonijev sulfat je također čest sastojak poljoprivrednog gnojiva. Dobar razlog da počnete sami peći svoj kruh.

10.  L – Cistein

Amino kiselina L-cistein produžava rok trajanja prerađene hrane, uglavnom pekarskih proizvoda, i obično se koristi u fast-food industriji. Može se dobiti iz pačjeg i kokošjeg perja, kao i iz ljudske kose. Nedavno je Guardian objavio članak da "većina kose koja se koristi kako bi se dobio L-cistein dolazi iz Kine, gdje se kosa skuplja u brijačnicama i frizerskim salonima."