Šta je inseminacija i kada se vrši?

Najjednostavnije bi bilo reći da je inseminacija, ili preciznije intrauterina inseminacija, skraćeno IUI jedna od najčešće korišćenih metoda u slučajevima kada postoji problem sa začećem.

Postupak je vrlo jednostavan i brz, ali zahteva prethodno praćenje ovulacije. Najčešće, inseminacija traje svega nekoliko minuta i vrlo brzo posle izvršenog postupka, žena ima mogućnost da se vrati uobičajenim dnevnim aktivnostima.

Zapravo, inseminacija podrazumeva direktno unošenje prethodno obrađenih spermatozoida, odnosno sperme u matericu žene i to u periodu ovulacije. Upravo zahvaljujući ovoj metodi se šanse za začeće značajno uvećavaju.

A to da li će inseminacija biti uspešna ili ne zavisi od više faktora, uključujući uzrok neplodnosti, starost žene i kvalitet sperme. U proseku, stopa uspešnosti po ciklusu IUI iznosi oko 10 do 20%. Međutim, kod parova sa neobjašnjivom neplodnošću, stopa uspešnosti može biti i veća, čak i do 25%. Obično se inseminacija preporučuje u slučajevima kada postoji blaži muški faktor neplodnosti, problemi sa cervikalnom sluzi, problemi sa ovulacijom ili neobjašnjiva neplodnost.

Kako se vrši inseminacija ?

Ne samo da je postupak inseminacije relativno jednostavan, nego je i gotovo potpuno bezbolan, mada kod pacijentkinje može da izazove određenu dozu neprijatnosti, koja je svakako prolaznog karaktera.

Najpre je potrebno prikupiti uzorak sperme od muškarca, bilo putem masturbacije ili aspiracije iz testisa u slučajevima kada ejakulacija nije moguća. Prikupljeni uzorak se zatim obrađuje u laboratoriji. Obrada sperme, u suštini podrazumeva uklanjanje seminalne tečnosti, a zatim i odabir odgovarajućih spermatozoida i to najpre onih sa najboljom pokretljivošću i morfologijom. Posle toga se spermatozoidi koncentrišu u manjoj zapremini tečnosti, zahvaljujući čemu se povećava njihova koncentracija i, naravno potencijal za oplodnju.

U periodu ovulacije, što se određuje ili praćenjem menstrualnog ciklusa ili namenskim testovima, ali i merenjem bazalne telesne temperature ili ultrazvučnim pregledom, žena odlazi kod ginekologa kako bi joj bila izvršena inseminacija.

Koje su šanse za trudnoću posle inseminacije?

Mora se imati na umu da stopa uspešnosti inseminacije varira u zavisnosti od više faktora. Najpre je važno šta je uzrok neplodnosti i koja je starost žene, ali i kakav je kvalitet sperme i koliko puta je vršena inseminacija pre toga.

Uopšteno govoreći, u proseku, stopa uspešnosti po jednom ciklusu iznosi oko 10 do 20 procenata. A čak do 25 procenata se procenjuje stopa uspešnosti ukoliko kod parova postoji takozvana neobjašnjiva neplodnost.

Treba svakako imati na umu i to da se stopa uspešnosti smanjuje sa starošću žene, pa se inseminacija obično preporučuje ženama mlađim od 35 godina.

Šta je vantelesna oplodnja?

U velikoj meri kompleksnija metoda asistirane reprodukcije, vantelesna oplodnja, skraćeno IVF se primenjuje u slučajevima kada drugi tretmani, uključujući i inseminaciju, nisu bili uspešni ili kada postoje ozbiljniji faktori neplodnosti.

Reč je o metodi koja, najjednostavnije rečeno, podrazumeva oplodnju jajne ćelije van tela žene, u laboratorijskim uslovima. Nakon oplodnje, embrioni se “uzgajaju” nekoliko dana, a zatim se jedan ili više embriona vraćaju u matericu žene.

Da li je inseminacija isto što i veštačka oplodnja?

Iako se termini inseminacija i veštačka oplodnja ponekad koriste kao sinonimi, postoji značajna razlika između ova dva postupka.

Zapravo je inseminacija jednostavnija metoda koja, uopšteno govoreći, podrazumeva unošenje obrađene sperme direktno u matericu žene. Oplodnja se i dalje odvija unutar tela žene, u jajovodu, kao što bi se desilo prirodnim putem.

Sa druge strane, veštačka oplodnja je svakako složeniji postupak koji podrazumeva oplodnju jajne ćelije van tela žene, u laboratorijskim uslovima. Nakon oplodnje i boravka embirona u inkubatoru, jedan ili više njih se ponovo vraćaju u matericu žene.

Kada je bolja inseminacija, a kada veštačka oplodnja?

Izbor između inseminacije i vantelesne oplodnje zavisi od više faktora, a što uključuje kako uzrok neplodnosti, tako isto i starost žene, zatim kvalitet sperme, te rezerve jajnika, opšte zdravstveno stanje para i njihove preferencije.

Inseminacija se obično preporučuje kao prvi korak u lečenju neplodnosti, posebno u slučajevima kada postoji blaži muški faktor neplodnosti, problemi sa cervikalnom sluzi ili neobjašnjiva neplodnost kod mlađih parova. Jednostavnija, manje invazivna i jeftinija metoda od veštačke oplodnje, inseminacija je za mnoge parove i pristupačnija opcija.

Nasuprot tome, vantelesna oplodnja se obično preporučuje u slučajevima kada inseminacija nije bila uspešna nakon nekoliko pokušaja, ili kada postoji ozbiljniji muški ili ženski faktor neplodnosti, kao što su začepljeni jajovodi, teška endometrioza ili nizak broj spermatozoida. U pitanju je, svakako složeniji i skuplji postupak od inseminacije, ali ima veću stopu uspešnosti, posebno kod žena starijih od 35 godina ili kod parova sa ozbiljnijim faktorima neplodnosti.

Svakako je najbitnije potražiti mišljenje i savet stručnjaka pre donošenja odluke o tome da li je u konkretnom slučaju bolja opcija inseminacija ili, pak veštačka oplodnja. Ne treba ni u kom slučaju zaboraviti ni finansijski moment, koji i te kako može da bude značajan za mnoge parove.